Foto

Dragi posjetitelji bloga... dobrodošli.

Ako tražite recepte za zdravu prehranu, na pogrešnoj ste adresi: ovaj blog krcat je receptima za nezdravu prehranu. Osim toga, ovaj blog nije posvećen fotografiranju hrane (ja par puta okinem mobitelom, tek toliko, da imam kakvu takvu fotografiju), zato - nemojte očekivati "umjetničke fotografije".
* * *
Nadalje, na blogu se ne nalaze samo recepti za jela koja ja volim; ima tu puno toga što ja ne volim, ali
«igrom slučaja» našlo se na blogu. Smatram da imam pravo napisati da se meni nešto ne sviđa, pa neka Vas ne šokira kad se negativno očitujem o nekom receptu.

* * *
Što se tematike tiče, ovaj blog spada među hrvatske food-blogove. Po toj logici očito i ja spadam među food-blogere, no, prema vlastitoj želji ne sudjelujem u «akcijama» koje pokreću neki hrvatski food-blogeri. Dakle, svojevoljno nisam sudjelovala u «pritužbama» na HRT-ovu emisiju, nemam nikakve veze s novinskim člankom u Vjesniku, itd.

Sanela

09. 04. 2009.

Dunavski valovi (bez jaja)



Više puta me netko pitao za recepte bezjajnih kolača, tj. bezjajnih «biskvita». I nisam bila od pomoći. Naravno, imam i ja nekakav recept za Crnca bez jaja, ali taj recept mi se nikad nije sviđao. Prije koju godinu je Crnac opet došao u modu pa sam isprobala još 2-3 recepta, ali to jednostavno nije po mom ukusu.
Tijekom godina, radila sam neke bezjajne kolače po receptima iz veganskih i makrobiotičkih i «zdravih» kuharica, ali mene takvi kolači nimalo ne oduševljavaju. Blesavo mi je nekome davati recept za nešto što se ni meni ne sviđa. Iako, kad gledam svoje blogove: ima na njima puno toga što se meni ne sviđa, ali ta jela se jedu u mojoj obitelji i moja rodbina, prijetelji... vole to jesti i ja to pripremam i tako to sve završi na mojem blogu. Ukusi su, blago rečeno, različiti.

Bezjajni kolači nisu tradicija u mojoj obitelji i mi se definitivno «ne možemo» naviknuti na njih. Ali oni koji slijede pravila veganske, makrobiotičke i zdrave prehrane jedu takve stvari i njima je to valjda nešto najnormalnije. Recepti koje sam ja tijekom godina isprobala, nisu me oduševili, ali ti kolači nisu bili nejestivi i naravno, nitko se nije otrovao.

Nedavno sam radila Dunavske valove po receptu iz nekakve knjižice (časopisa) u izdanju Večernjeg lista: Ljeto za stolom, 2008., Božica Brkan. A u toj knjižici piše da je recept iz kuharice Kolači za zdravlje; Zlata Nanić, Mirjana Neduhal.
Susrela sam se u knjižnici s tom kuharicom, ali nije me impresionirala pa ju nisam posudila. To je kuharica o zdravoj prehrani i sadrži recepte bez sastojaka životinjskog podrijetla, bez «bijelog» šećera itd.

Moram napomenuti da je taj časopis ili ta knjižica, što god to bilo, prepun pogrješaka. I to ne tipfelera, nego "semantičkih" pogrješaka: npr. iz naslova recepta se vidi da je to kolač od jednog voća, a među sastojcima i u uputama za pripremu navodi se sasvim drugo voće, ili npr. iz naslova je vidljivo da u kolač ide voće, ali nigdje među sastojcima nije navedeno da treba voće ni koliko tog voća treba itd. – to se ne odnosi samo na «zdrave» recepte, nego i na sve druge recepta u časopisu.


Kad sam prvi put radila ove Dunavske valove, strogo sam se držala recepta i dobila sam kolač prema receptu, ali kolač nije imao veze s fotkom kolača u časopisu. Ali dobro, barem sam znala u čemu griješim i išla sam ponovno raditi kolač. Ovaj puta sam radila tako da kolač više nalikuje onom s fotke iz časopisa:

Tamno tijesto
1 šalica brašna T 850 (polubijelo)
1 šalica pšeničnog integralnog brašna
1 šalica oštrog brašna
1 šalica smeđeg šećera (od trske)
1 šalica mljevenih oraha
1 šalica pšeničnih klica
1 čajna žlica praška za pecivo (pola paketića)
2 žlice biljnog ulja (može suncokretovo)
1 žlica mljevenog rogača
mlijeko (sojino, zobeno…) ili voda

Naprosto obožavam recepte sa šalicama! Fakat nema ništa ljepše, nego kad ne znam koju šalicu da upotrijebim! U receptima s «naših» područja obično se misli na šalice od 200 ml, u američkim receptima obično se misli na šalice od 250 ml, ali ima milijun iznimaka, a iznimke opet potvrđuju pravila - i sad da se ja tu snađem:(
Ja sam u ovom receptu koristila šalicu od 170 ml. Nemam baš neko logično objašnjenje. Činilo mi se da ću, ako kolač ne uspije i završi u smeću, imati osjećaj da sam barem potrošila "malo" sastojaka.

Izmiješajte sve sastojke. Prelijte ih mlijekom (ili vodom) da dobijete tekuću biskvitnu smjesu koju možete izlijati u lim.

Kad napravite smjesu odmah ju izlijte u namašteni i pobrašnjeni lim (34 cm x 20 cm).
Nemojte ju ostavljati da stoji jer će brašno stajanjem nabubriti i smjesa će se zgusnuti i više neće biti dovoljno tekuća. A ako naknadno dodajete još tekućine, promijenit će se sastav smjese tj. biskvita – nisam kemičar pa ne znam to objasniti, u svakom slučaju: kad jednom napravite dovoljno tekuću smjesu da ju možete izlijati u lim, nemojte ju ostaviti da stoji i nemojte ju naknadno razrijeđivati.

Naravno, u receptu se ne navodi koliko je tekućine potrebno. Ja sam to dodavala postupno. Najprije sam dodala dvije šalice, a onda postupno još jednu, tako da sam potrošila oko 3 šalice mlijeka.

Budući da je to taj «zdravi» recept koristi se sojino ili zobeno mlijeko, ali ja nisam "prehrambeno" osviještena, pa sam koristila kravlje mlijeko. U receptu piše da može i voda, ali činilo mi se da će to s vodom biti previše «jadno».

Lim stavite u pećnicu zagrijanu na 180 stupnjeva i pecite 10-15 minuta.

Pšenične klice mogu se kupiti u trgovinama zdrave hrane i trgovačkim centrima. Postoje pržene i nepržene, imam recepata u koje idu nepržene (kao ovaj recept), a imam i varijanti s prženim klicama – nemam pojma kako ta prženost ili neprženost utječe na strukturu biskvita. Više o klicama možete pročitati na kraju ovog posta.

Razmišljala sam što bih mogla upotrijebiti umjesto tih klica, ali nisam ništa smislila. Ja i inače kupujem te klice i upotrebljavam ih u pripremi hrane, pa mi nije bio problem staviti ih u kolač. Ako ne možete nabaviti klice, pokušajte povećati količinu polubijelog ili integralnog brašna. Ne bih preporučila da povećavate količinu oštrog brašna, jer u nekim receptima za "bezjajne" biskvite piše da oštro brašno treba pažljivo dozirati jer ono rahli smjesu. Ne znam je li to stvarno tako… Ali možda bi se moglo dogoditi da se biskvit previše drobi, ako stavite više oštrog brašna.


Svijetlo tijesto
1 šalica brašna T 850 (polubijelo)
1 šalica pšeničnog integralnog brašna
1 šalica oštrog brašna
pola šalice fruktoze (voćni šećer)
1 čajna žlica praška za pecivo (pola paketića)
3 žlice biljnog ulja (može suncokretovo)
na vrh noža kurkume
ribana kora neprskanog limuna
mlijeko (sojino, zobeno…) ili voda
+
staklenka kompota od višanja


Višnje ocijedite, sok sačuvajte.

Pomiješajte sve sastojke osim ulja i mlijeka.

Smeđi biskvit se mora peći 10-15 min. da se zapeče. Ja sam ga pekla 15 minuta.
Izvadite biskvit iz pećnice i po njemu rasporedite ocijeđene višnje – biskvit se treba dovoljno zapeći da višnje ne potonu.
Nisam stavila sve višnje jer mi se činilo da će biti previše.

Suhim sastojcima dodajte ulje i mlijeko (ili vodu) pa promiješajte, smjesa treba biti tekuća kao smjesa za biskvit. Odmah prelijte po višnjama. Stvar je ista kao i sa smeđim dijelom - smjesa ne smije stajati da se ne zgusne i ne smije se naknadno razrijeđivati.

Naravno da se u receptu ne navodi koliko je tekućine potrebno. Ja sam to dodavala postupno, stavila sam oko 2 šalice mlijeka.

Vratite lim u pećnicu i pecite oko 60 minuta na 180 stupnjeva.
Čačkalicom provjerite je li biskvit pečen (zapiknite čačkalicu u biskvit, ako je čačkalica suha biskvit je pečen).
Ja sam kolač pekla 1 sat i bilo je dovoljno.

Kolač ostavite da se ohladi.


Kurkuma je začin, ali nije isto što i curry. Curry je mješavina začina, a jedan iz te mješavine začina je i kurkuma, a to su još i korijander, piskavica, đumbir, kumin, jod, kuhinjska sol, kajenski papar i škrobno brašno.
Kurkumu možete kupiti u većim trgovačkim centrima (proizvođač Kotanyi – staklene bočice sa zelenim poklopcem).

Fruktoza ili voćni šećer obično se upotrebljava u prehrani dijabetičara. Može se kupiti u bolje opskrbljenim trgovinama.



Ohlađeni kolač prelijte s par žlica soka iz kompota, po potrebi, nabockajte ga vilicom.


Budući da je to «zdravi» kolač, na njega se naravno ne stavlja rastopljena čokolada, nego nešto što se zove Čokolada od suhog voća. To nema apsolutno nikakve veze s pravom čokoladom i nemam blage veze zašto se tako zove; to bi se eventualno moglo zvati:

Krema od suhog voća
1 šalica grožđica
1 šalica suhih marelica
pola šalice suhih šljiva bez koštica
1 žlica rogača u prahu
2 žlice agar-agara

Voće operite i stavite ga u lonac debelog dna, zalijte ga hladnom vodom da ona u potpunosti prekriva voće.
Kuhajte voće da se rastvori.

I to je sve o početnim koracima pripreme. A meni ništa jasno. Koliko dugo to treba kuhati???

U receptu nije pisalo, ali ja sam marelice i šljive nasjeckala na veličinu grožđica – po mojoj logici to će se prije i lakše rastvoriti, ako je sve voće iste veličine.
I tako ja to stavila kuhati na slabu vatru. Voda je jako brzo isparila. I što sad? Voće je još čitavo i prijeti da će zagorjeti, iako ga stalno miješam kuhačom. Nadolijem ja još vode. I to se kuha, voda se isparava, a voće još uvijek tvrdo… Opet ja miješam i dolijem vodu. Na sredini tog procesa morala sam izaći iz kuhinje i ostavila sam to voće na najslabijoj vatri, vratila sam se za minutu (pustila sam mačku van), a voda isparila i voće zagorjelo. Nisam se dala smesti i prebacila sam to u drugi lonac debelog dna i zalijala vodom i dalje kuhala na najslabijoj vatri.
I tako sam to i dalje miješala i podlijevala vodom...
Nakon sat vremena, voće je bilo relativno «mekano», ali koliko to zapravo treba biti mekano??? Nisam nikad tako nešto kuhala i nemam blage veze kako to treba izgledati. Sveukupno sam u to dolijala više od pola litre vode. U receptu nema spomena o dolijevanju vodu. Ali što sam trebala, kad je unatoč miješanju to prijetilo da će zagorjeti (a kad me nije bilo u kuhinji onda i jest zagorjelo).

Ali nakon otprilike 75 minuta, meni je to dojadilo i ja sam to maknula s vatre i ostavila voće da se ohladi kako i piše u receptu. Voće se naravno nije raskuhalo, za to bi ga trebalo valjda kuhati cijeli dan. A da sam tek ostavila cijele marelice i šljive, nemam pojma kako bi to izgledalo.

I nemam pojam jesam li ovo kuhala previše ili premalo, jesam li trebala dodavati vodu ili ne…

I onda, u receptu piše da to ohlađeno voće treba samljeti zajedno s tekućinom u kojoj se kuhalo. A u kojoj to tekućini???
Ja sam to voće stalno podlijevala vodom i kad sam to nakon 75 min. kuhanja maknula s vatre voće nije plivalo u tekućini. Moje kuhano voće izgledalo je kao poprilično gusta smjesa, imalo je ono u sebi vlage, ali nije oko njega bilo tekućine u kojoj se kuhalo.

Ali dobro, ja sam tu ohlađenu smjesu zdrobila štapnim mikserom: treba dobiti glatku, kremastu smjesu. I to treba zdrobiti pomiješano s agar-agarom i rogačem.
Rogač sam dodala prilikom tog miksanja.
Ali nisam namjeravala staviti agar-agar jer ga ne koristim. Htjela sam na kraju dodati želatinu.

Voće je očito bilo dovoljno kuhano i to se štapnim mikserom lijepo dalo usitniti: dobivena smjesa bila je glatka.

I sada tu smjesu treba vratiti u lonac i kuhati ju 15 minuta - budući da u smjesi treba biti agar-agar on će kuhanjem zgusnuti tu smjesu. Nakon toga treba provjeriti je li smjesa dovoljno gusta: na tanjurić treba staviti malo smjese i ako se ne razlijeva, znači da je kuhana.
Ako nije dovoljno čvrsta treba dodati još malo agara razmućenog u malo vode i kuhati još 5-10 min.
I ja sam stavila svoju smjesu kuhati, iako nisam dodala agar-agar: htjela sam ju ugrijati da mogu dodati nabubrenu želatinu koja bi se rastopila u vrućoj smjesi.
Kuham ja smjesu i onda probam ja ovu svoju smjesu staviti na tanjurić, čisto da vidim kako to izgleda, – to je tako gusto da ne ide nikamo. A još nisam stavila želatinu!!!
Namjeravala sam prelijati želatinu vodom i kad nabubri dodati ju u ovu smjesu nakon što sam ju kuhala 15 minuta. I onda bi se želatina u tome rastopila i to bi bilo to. Iako, nisam bila načisto s tim koliko želatine bih stavila. Treba je staviti toliko da krema očvrsne da se može mazati kad se ohladi, tj. da se ne razlijeva, ali ne bih je smjela staviti toliko da s krema stvrdne kao npr. parfe krema i da se više neda mazati. Čak sam razmišljala da umjesto želatine u hladnu smjesu umiksam kremfix, nemam pojma kako bi to funkcioniralo u ovakvoj smjesi.

Ali ova moja smjesa bila je gusta i bez želatine. Odlučila sam to ostaviti takvo kakvo je i ostavila sam to da se ohladi.
Nisam više imala vremena ni živaca pa sam nastavak postupka odlučila prebaciti na idući dan.

Sutradan sam ohlađenu smjesu premazala po kolaču. I po njoj sam vilicom povukla dekorativne crte kakve su u originalnom receptu – budući da se linije vide, tj. krema se ne razlijeva očito je dovoljno gusta. Stavila sam kolač u hladnjak i ta krema se još malo stvrdnula.

Ne znam kako mi je uspjelo da bude tako gusta i bez dodavanja agara-agara (želatine). Jesam li predugo kuhala voće? Nemam pojma…

Bojom i konzistencijom je ova moja krema izgledala kao i ona na fotki u časopisu. Ali je li to stvarno «uspjelo»? Ne znam.

Ta smjesa je slatka, osjeća se rogač. A od suhog voća osjećam jedino šljive.
Ali sve u svemu: okus toga mi se uopće ne sviđa. Čini mi se da je okus najsličniji pekmezu od šljiva (koji ja ne volim).
Ne volim suhe marelice ni grožđice pa mi je i drago da ih nisam osjetila. Volim suhe šljive (možda je to čudno jer svježe šljive uopće ne volim), ali u ovoj kremi su ti okusi tako čudni, na to se stvarno treba naviknuti.
Da slikovito objasnim: da imam zdjelicu rastopljene čokolade bila bih u stanju sve polizati i ne bih imala što staviti na kolač, da imam zdjelicu ovoga, uopće mi ne bi palo na pamet da to idem jesti.

Agar-agar je sredstvo za zgušnjavanje, dobiva se od algi. Može se kupiti u trgovinama zdrave hrane.


Kolač je jestiv. Na kolaču je i ova krema od suhog voća u redu, jer nije u prvom planu, ne osjeća se previše. Treba se naviknuti na okus zdravih kolača:)

Ipak, ja bih i na ovu zdravu varijantu kolača definitivno stavila rastopljenu čokoladu, tako je kolač, naravno, ukusniji: ) I u receptu u časopisu sugerirano je da se odozgo može staviti rastopljena čokolada za kuhanje (ali onda to nije zdrava varijanta kolača).


Ako nekoga zanimaju pšenične klice može pogledati na stranici http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12965& , a ja ovamo kopiram dio članka:

«KLICE:Kao što smo već naveli, osim vanjskog dijela (omotača) i unutrašnjeg dijela (endosperma) dakle zrno svake žitarice je sastavljeno i od klice. Klica je izvor života i reprodukcije, u njoj su koncentrirani svi najvažniji sastojci zrna (bjelančevine, masti, vitamini). U procesu klijanja, kad zrno izložimo određenoj vlazi i toplini, pokrenu se životni procesi. Ustanovljeno je, da zrno u početnom stupnju klijanja sadržava mnogo više vitamina nego dok miruje. Stvara se vitamin C kojega klice pojedinih biljaka u stanju mirovanja uopće nemaju. Klice žitarica i grahorica ubrajaju se u najbogatiju hranu za stanice ljudskog organizma. Pšenične klice predstavljaju za čovjeka izvor energije, bogate su vitaminima grupe B, vitaminom E (vitamin plodnosti) te karotenom (provitamin A).
KAKO SE DOBIVAJU KLICE
Kad se zrno stavi u određene uvjete (vlaga i toplina), klica proklije te se taj izdanak opet naziva klica.Ova dva oblika klice u prehrambenom pogledu sasvim su različiti. Danas industrija izdvaja klice primjerice pšenice, u neproklijanom obliku i prodaje ih pod komercijalnim nazivom klice. Znači to su mehanički izdvojene klice iz zrna. Sad ćemo vam opisati način za dobivanje klica pšenice.Manju šalicu čiste, probrane i oprane pšenice istresite u veću staklenku od 2 litre i do polovice prelijte običnom vodom. Otvor prekrijte čistom gazom i učvrstite je gumicom. Staklenku ostavite na mračnom mjestu na sobnoj temperaturi (optimalna temp.10- 15 stupnjeva C). Sutradan staklenku promućkajte, odcijedite vodu kroz gazu, dodajte svježu vodu i opet promućkajte i odmah je odcijedite.Isprane sjemenke istresite na običan plitki tanjur te ih ravnomjerno raširite po dnu u tanki sloj. Dva do tri puta dnevno poprskajte zrnja vodom i pokrijte vlažnom krpom. Poslije otprilike 70 sati klice će narasti od 0,5 – 1,5 cm i tada su najbolje za upotrebu. Zadnji dan izložite tanjur sa klicama suncu da pozeleni. Nakon toga klice možete spremiti u hladnjak kao svako drugo svježe povrće. Hladnoća ne zaustaviti rast, a klice će zadržati svježinu nekoliko dana. No ipak najbolje ih je odmah potrošiti. Ako ste početnici u pripremanju klica i ako vam od prve ne uspiju, nemojte se razočarati i odustati od sljedećih pokušaja.

UPOTREBA KLICA
Pšenične klice mogu se jesti svježe u salatama. Mogu se samljeti i upotrijebiti kao dodatak juhama, povrću , namazima i omletima kao i obrocima sa mlijekom i mliječnim proizvodima.- Sve su žitarice visokovrijedne prirodne namirnice i svaka ima svoje prednosti, te ih treba jednakomjerno upotrebljavati u redovitoj prehrani.- Upotrebljavajte cijelo zrno žitarica kad god je to moguće, jer jedino cijelo zrno osigurava maksimalno iskorištavanje prirodnog prehrambenog potencijala žitarice. Da bi to mogli, svakako nam je važan neki stroj za mljevenje ili usitnjavanje što može biti i običan mlinac za kavu.- U nedostatku brašna od cjelovitog zrna upotrebljavajte barem bio mekinje. Umiješajte ih u vaša omiljena jela, te ih na taj način oplemenite sa mineralima i vitaminima.- Važno je da vaš dnevni jelovnik bude sastavljen s namirnicama koje imaju dovoljno takozvanih balastnih tvari, koje su vrlo važne za rad probavnih organa i za izlučivanje štetnih tvari iz organizma. Hrana bogata biljnim vlaknima sprečava debljanje, a cijelo, neoljušteno zrno svih žitarica najbogatiji je i najkvalitetniji izvor biljnih vlakana.»


Broj komentara: 12:

  1. Imam recept za biskvit bez jaja, neznam napamet ali se sjećam da umjesto jaja ide jogurt i ispadne jako fino. Dunavski valovi izgledaju lijepo i sočno!

    OdgovoriIzbriši
  2. kao da citam sebe kad sam dobila zlatnu knjigu cokolade:))...totalno sam se razocarala knjigom, a i morala sam ju skroz moificirati...lijepo su ti ispali, ali ja sam ipak za nezdraviju verziju kolaca bilo kakvih:)))

    OdgovoriIzbriši
  3. Ja sam imala neki recept za biskvit u kojem su banane mijenjale jaja. Nije bilo loše, ali nije bilo ni spektakularno. :)
    Tvoji dunavski valovi izledaju fenomenalno. A što se kuharica, koje izlaze uz dnevni tisak, tiče bojim se da su svakojake greške postale pravilo, a ne iznimka... Nažalost. :)

    OdgovoriIzbriši
  4. Drago mi je da si objavila ovaj recept. Jer od kad su mi otkrili da sam alergična na jaja muku mučim sa kolačima,a i ostalim stvarima.Crnca bez jaja sam isprobala i meni je ok.Bugga.

    OdgovoriIzbriši
  5. imam brojne recepte bez jaja i opcenito proizvoda zivotinjskog porijekla, dakle veganske recepte. oni koje sam isprobala su fini ali se slazem s tobom da nisu spektakularni.:)
    ovo s vocnim preljevom za kolac... po mome suho voce je trebalo namociti preko noci pa tek onda kuhati. osim toga nema koristi dodavati agar agar ako se on nije prethodno kuhao zajedno s vocem. agar agar se mora rastopiti kuhanjem da bi zamijenio ulogu zelatine.
    crnca bez jaja sam probala i zavrsio je vecim dijelom u smecu. djeca rekla da je to najgori cokoladni kolac koji sam ikad napravila...
    uprkos svim mukama koje si imala s ovim kolacem jako lijepo izgleda.:)

    OdgovoriIzbriši
  6. jubistacha - ja imam takve recpte ali s kiselim vrhnjem i eventualno bananama, ali me ne oduševljavaju.

    Sweet Corner - potpuno se slažem s tobom:) Ali zbog znatiželje isprobavam i ovakve recepte:)

    Andrea - probala sam takav nekakav recept, ali da - ništa spektakularno. Drago mi je da ovaj moj kolač dobro izgleda:)

    Bugga - nadam se da će ti se ovo sviđati. Ispričavam se što sam zaboravila napisati da se u smeđi dio stavljaju orasi, ali sad sam to dodala.

    Monsoon - imam i ja takvih recepata, ali ne mogu se pohvaliti da sam ih isprobala. Ja to samo spremam u foldere i fascikle i oni tako čekaju fda dođu na red. I nikako da dođu na red... A i ovo što sam probala, definitivno nije spektakularno. Problem je što se u mojoj obitelji takve stvari ne jedu, teško se naviknuti na zdrave stvari:)))

    I ja sam kasnije razmišljala da sam to voće trebala namočiti.
    Da, napisala sam u receptu da se agar-agar dodaje voću zajedno s rogačem prije nego što se to izmiksa. I onda se to u originalnom receptu kuha da se zgusne - imam iskustva s agar-agarom.
    Budući da sam imala u planu koristiti želatinu, nju naravno nisam smjela dodati odmah - jer se ona ne smije zakuhati. Ali kuhala sam tu svoju smjesu da bih ju ugrijala da se želatina u njoj rastopi. Nisam ju trebala tako dugo kuhati, mogla sam ju samo ugrijati, ali kad je u receptu pisalo da se to sve još kuha kad se izmiksa - pa sam onda i ja to kuhala - ali budući da je smjesa bila gusta, odustala sam od dodavanja želatine.

    OdgovoriIzbriši
  7. Vrlo interesantan recept,i ja imam kuvarica sa sto greskica,sto kazes stave jednu fotku a na kraju ispadne nesto drugo.
    Interesantne su mi klice nisam imala priliku da probam!

    OdgovoriIzbriši
  8. -Sanela: Jako je lijepo od tebe da kuhaš veganske kolače za prijatelje, a sama nisi vegan..

    Ja sam dunavske valove prvi put probala ovog proljeća u trgovini zdrave hrane "Zrno", Lička ulica u Zagrebu (odmah kod NSB-a), jako su mi se dopali i stoga mi je drago što si objavila recept - napokon ću ih moći i sama ispeći... tnx!

    Re. agar-agar, njega je potrebano uz miješanje kuhati min. 10 minuta u tekućini (npr. soku ili vodi) i on zgusne smjesu tek kad se ohladi. Naravno da je zdrav, ne zato što nema nijednu kaloriju (alga je) nego zato što regulira kiselost tj. pH želuca, potiče peristaltiku crijeva pa je dobar kod zatvora (yang-vrste), blago alkalizira organizam i odličan je zgušnjivač ljetnih deserata s voćem. Ne treba zaboraviti da sadrži i jod.

    -Bugga: svi makrobiotički recepti su bez jaja. Preporučujem ti kuharicu Aine McAteer "Hrana za dušu i tijelo" (slana i slatka jela, gurmanski štih), sve mini-kuharice u izdanju Planetopije, Ilica 72, Zagreb (svakako nabavi "Ljeto" Jadranke Boban Pejić i napravi si "puding" od amaranta i malina - meni je to nešto fenomenalno), stranicu makronova.com (tamo imaš i recepte). I naravno, skoro zaboravih - knjiga Prirodno i slatko Jadranke Boban Pejić, koja bi se na jesen trebala pojaviti u novom izdanju i navodno sa još više recepata.
    Samo hrabro u nove kulinarske pothvate! :-)
    a.

    OdgovoriIzbriši
  9. Administrator je uklonio komentar.

    OdgovoriIzbriši
  10. Gemini - da, malo za promjenu i ja povremeno napravim nešto "zdravo". Zanimljive su mi te stvari jer ih prije nisam radila.
    Imam iskustva s agar-agarom, ali nisam baš nešto oduševljena njime pa ga ne koristim.
    Hvala ti što si spomenula ove kuharice. Nisam se susrela s njima, ali zanimaju me:)

    OdgovoriIzbriši
  11. hm, šteta da si tako dosadna, dobar je recept, možda da ga preneseš bez tih komentara, voće se prokuha samo malo, niti desetak minuta i usitni sa štapnim mikserom, kurukuma nije samo zbog boje, u makrobiotičkim receptima nema ničega što bi bilo samo zbog boje ili još gore samo zbog ukusa. ona je na kraju krajeva i ljekovita, blagotvorna za želudac, o aromi neću govoriti, dobar ti je recept. hvala

    OdgovoriIzbriši
  12. Anonimno;
    logično je da: kome sam dosadna, taj ne treba čitati postove na mojem blogu. Što se recepta tiče, napisala sam kako se radi u originalu, i iznijela svoja iskustva s tim postupkom.
    Ovo nije blog za makrobiotičku prehranu, pa se ne zamaram time čemu kurkuma služi ili ne služi. Ja ju stavljam u ovaj kolač isključivo zbog toga da bi taj sloj bio žut - ako ju netko stavlja zbog nekog drugog razloga - mene to uopće ne zanima; svatko ima pravo pripremati jela kkaose njemu sviđa i upotrebljavati sastojke koje god želi.

    OdgovoriIzbriši